Obračun troškova grijanja
Toplina iz cijevi prema VDI 2077: kada obračun troškova grijanja mjeri mimo radijatora
19. rujna 2026.Uredništvo MEVIOVrijeme čitanja: 9 minuta
Najvažnije ukratko
- Toplina iz cijevi je toplina koju neizolirane cijevi grijanja odaju u stanovima — ne evidentira je nijedan razdjelnik troškova grijanja.
- Posljedica: stanovi uz usponski vod griju se „besplatno“, a ostali plaćaju i tu potrošnju.
- § 7 Abs. 1 Satz 3 Uredbe o troškovima grijanja (Heizkostenverordnung, HeizkostenV) dopušta korekciju prema priznatim pravilima tehnike — dodatnom listu o toplini iz cijevi (Beiblatt Rohrwärme) uz smjernicu VDI 2077 Udruženja njemačkih inženjera (VDI).
- Pretpostavka su pretežno neizolirani, slobodno položeni vodovi i stopa evidentiranja ispod 34 %.
- Najbolje rješenje i dalje je izolacija vodova.
U mnogim starijim zgradama cijevi grijanja prolaze otvoreno kroz stanove — kao vertikalni usponski vod u kupaonici, kuhinji ili hodniku, često bez ikakve izolacije. Zimi se te cijevi zagriju i odaju toplinu u prostoriju. Stanarima je to ugodno. Za obračun troškova grijanja to je problem: toplina se troši, ali se ne mjeri.
Što je toplina iz cijevi
Razdjelnici troškova grijanja nalaze se na radijatoru i evidentiraju samo toplinu koju on odaje. Ono što vod odaje na putu do radijatora njima promiče. U dobro izoliranim zgradama taj je udio malen. U zgradama s neizoliranim usponskim vodovima ili jednocijevnim sustavima grijanja on, međutim, može činiti velik dio ukupne topline za grijanje.
Razdjelnici troškova grijanja evidentiraju samo ono što odaju radijatori. Toplina iz voda stiže u stan, ali se u obračunu ne pojavljuje kao potrošnja.
Rezultat je iskrivljen obračun. Stan kroz koji prolazi topli usponski vod može radijatore držati gotovo zatvorenima i ipak ostati topao. Takav stan pokazuje jedva ikakvu potrošnju i shodno tome plaća malo troškova potrošnje. Te troškove tada snose ostali korisnici — upravo oni koji toplinu dobivaju preko radijatora.
Što dopušta Uredba o troškovima grijanja
Od izmjene iz 2009. Uredba o troškovima grijanja sadrži posebno pravilo za taj slučaj. Ono nije obveza, nego otvara mogućnost: potrošnja se smije utvrditi prema priznatim pravilima tehnike ako su ispunjene dvije pretpostavke.
Pravna osnova · § 7 Abs. 1 Satz 3 HeizkostenV
U zgradama u kojima su slobodno položeni vodovi razvoda topline pretežno neizolirani i u kojima se zbog toga znatan dio potrošnje topline ne evidentira, potrošnja topline korisnika može se utvrditi prema priznatim pravilima tehnike.
Priznato pravilo u praksi je dodatni list uz smjernicu VDI 2077, koji se posebno bavi odavanjem topline iz cijevi. On opisuje kada postoji „znatan udio“ i kako se neevidentirana toplina uzima u obzir u izračunu.
Važna je riječ slobodno položeni. Savezni vrhovni sud (Bundesgerichtshof, BGH), najviši njemački sud za građanske predmete, pojasnio je 2017. da se time misli na vidljivo položene vodove. Cijevi ispod žbuke ili u estrihu ne opravdavaju korekciju topline iz cijevi, čak i ako odaju toplinu.
Kada u obzir dolazi korekcija
Iskrivljuje li toplina iz cijevi bitno obračun, može se izmjeriti. Središnja veličina je stopa evidentiranja: udio topline za grijanje koji se stvarno izmjeri na radijatorima. Ako je ispod 34 posto, velik se dio topline troši mimo mjernih uređaja.
- Neizolirani vodovipretežnoSlobodno položeni vodovi razvoda topline pretežno su neizolirani — pretpostavka iz Uredbe.
- Stopa evidentiranjaispod 34 %Manje od trećine topline za grijanje mjeri se na radijatorima.
- Nejednaka potrošnjaupadljivoPotrošnja jako varira, a primjetan dio stanova pokazuje jedva mjerljivu potrošnju.
Kriterij 1 proizlazi iz § 7 Abs. 1 Satz 3 HeizkostenV, a kriteriji 2 i 3 iz dodatnog lista o toplini iz cijevi uz VDI 2077.
Sama niska stopa evidentiranja nije dovoljna. Dodatni list uz to zahtijeva da je potrošnja u zgradi upadljivo nejednako raspoređena i da primjetan dio stanova pokazuje jedva mjerljivu potrošnju — tipični tragovi stanova koji se dodatno griju preko voda.
Kako funkcionira bilančni postupak
Postupak uspoređuje toplinu koja ulazi u zgradu s toplinom izmjerenom na radijatorima. Iz razlike se izračunava dio koji u stanove stiže kao toplina iz cijevi. Taj se dio raspodjeljuje na stanove kao dodatne, računske jedinice potrošnje prema grijanoj površini.
- Toplina ulazi u zgraduUtvrditi toplinu za grijanje iz goriva ili s mjerila toplinske energije.
- Evidentirana toplinaPretvoriti izmjerene vrijednosti razdjelnika troškova grijanja u toplinu.
- Bilanciranje razlikeOdvojiti toplinu iz cijevi u stanovima od ostalih gubitaka.
- Raspodjela topline iz cijeviDodati je kao dodatne jedinice prema grijanoj površini.
Bez korekcije
evidentirano 30 posto, nije evidentirano 70 posto
S toplinom iz cijevi
evidentirano 30 posto, iz cijevi 13 posto, ostalo 57 posto
„Ostalo“ obuhvaća prije svega gubitke izvan stanova, primjerice u podrumu. Vrijednosti su pojednostavljeni primjer; u praksi proizlaze iz bilance zgrade.
Pravna osnova · § 7 Abs. 1 Satz 4 HeizkostenV
Tako utvrđena potrošnja pojedinih korisnika uzima se u obzir kao evidentirana potrošnja topline — ona dakle, kao i izmjerena potrošnja, ulazi u raspodjelu troškova potrošnje.
Što se mijenja za korisnike
Korekcija ne mijenja troškove zgrade, nego njihovu raspodjelu. Stanovima koji su se dosad dodatno grijali preko voda pripisuje se dio te topline. Stanovi koji griju preko radijatora time se rasterećuju.
Stan A — grije se gotovo samo preko usponskog voda
Stan B — grije se preko radijatora
Uz korekciju stan A plaća 339 € više, jer mu se toplina iz usponskog voda sada razmjerno pripisuje. Stan B plaća 339 € manje. Troškovi zgrade ostaju isti.
Pretpostavke: 10.000 evidentiranih jedinica u zgradi; toplina iz cijevi odgovara 4.333 dodatnih jedinica, raspodijeljenih prema površini (433 po stanu).
U primjeru račun stana A raste s 880 € na 1.219 €, a račun stana B pada s 3.120 € na 2.781 €. Obračun time ponovno bolje prikazuje tko je stvarno preuzeo koliko topline.
Alternative i preporuke
- Izolirati vodoveTrajno rješenje: izolirani vodovi jedva odaju toplinu, stopa evidentiranja raste, a korekcija postaje nepotrebna. Istodobno se smanjuje potrošnja energije.
- Provjeriti ključ raspodjeleVeći udio površine, primjerice 50/50, ublažava iskrivljenje. Promjena je moguća samo u granicama § 6 Abs. 4 HeizkostenV i od početka obračunskog razdoblja.
- Osigurati podatkeZa bilancu su potrebni pouzdani podaci o isporučenoj toplini — idealno je mjerilo toplinske energije na kotlu ili na predajnoj stanici.
- Transparentno komuniciratiKorekcija topline iz cijevi primjetno mijenja raspodjelu troškova. Vlasnike i najmoprimce treba unaprijed obavijestiti zašto se i prema kojem postupku računa.
Kako se fiksni troškovi i troškovi potrošnje načelno raspodjeljuju, objašnjava naš članak Pravilo 70/30 u obračunu troškova grijanja.
Sumnjate na toplinu iz cijevi u Vašoj zgradi?
Pošaljite nam posljednji obračun troškova grijanja. Pogledat ćemo stopu evidentiranja i raspodjelu potrošnje te Vam reći ima li smisla provjera prema VDI 2077.
Ovaj članak služi općoj orijentaciji i ne zamjenjuje pravni savjet u pojedinačnom slučaju. Stanje: rujan 2026.
Česta pitanja
Toplina iz cijevi — kratki odgovori
Što je toplina iz cijevi?
Toplina iz cijevi je toplina koju neizolirane cijevi grijanja odaju u stanovima — prije svega usponski i razvodni vodovi u starijim zgradama. Ona pridonosi grijanju prostorija, ali je razdjelnici troškova grijanja na radijatorima ne evidentiraju.
Zašto je toplina iz cijevi problem za obračun?
Zato što je nejednako raspoređena. Stanovi kroz koje prolazi topli usponski vod dodatno se griju, a da se pritom ne bilježi potrošnja. Troškovi potrošnje tada se raspodjeljuju na ostale korisnike. Obračun više ne prikazuje ispravno stvarno preuzetu toplinu.
Je li uzimanje u obzir topline iz cijevi obvezno?
Ne, riječ je o mogućnosti, a ne o obvezi. Prema § 7 Abs. 1 Satz 3 Uredbe o troškovima grijanja (Heizkostenverordnung, HeizkostenV) potrošnja se može utvrditi prema priznatim pravilima tehnike ako su slobodno položeni vodovi pretežno neizolirani i zbog toga se znatan dio potrošnje ne evidentira. Priznatim pravilom smatra se dodatni list o toplini iz cijevi (Beiblatt Rohrwärme) uz smjernicu VDI 2077.
Kada postoji „znatan udio“ neevidentirane topline?
Dodatni list uz VDI 2077 za to navodi kriterije provjere. Mjerodavna je prije svega stopa evidentiranja — udio topline izmjerene na radijatorima u ukupnoj toplini za grijanje. Ako je ona ispod 34 posto i ako je istodobno raspodjela potrošnje upadljivo nejednaka, u obzir dolazi korekcija topline iz cijevi.
Vrijedi li to i za vodove u zidu?
Ne. Uredba govori o slobodno položenim vodovima. Prema sudskoj praksi Saveznog vrhovnog suda (Bundesgerichtshof, BGH) vodovi koji prolaze ispod žbuke ili u estrihu nisu slobodno položeni; na njih se ta odredba ne primjenjuje.
Tko snosi troškove izračuna topline iz cijevi?
Troškovi izračuna i raspodjele dio su troškova evidentiranja potrošnje i obračuna te su u načelu prenosivi na najmoprimce (§ 7 Abs. 2 HeizkostenV). Pretpostavka je da je primjena korekcije topline iz cijevi dopuštena.
Postoje li alternative korekciji topline iz cijevi?
Da. Najodrživije rješenje je izolirati slobodno položene vodove — tada problem uopće ne nastaje. Osim toga, veći udio površine u ključu raspodjele može ublažiti posljedice, ako je promjena ključa dopuštena.