Jedan stupanj manje
Svaki stupanj niža sobna temperatura štedi oko 6 posto energije za grijanje. Razliku između 21 i 20 °C često se jedva primijeti.
Usluga
Budući da se troškovi grijanja i tople vode obračunavaju prema potrošnji, svaki ušteđeni kilovatsat izravno se isplati u Vašem vlastitom obračunu. Ovdje ćete pronaći savjete za svakodnevicu bez gubitka udobnosti — a za vlasnike mjere koje dugoročno donose najviše: od optimizacije postrojenja do obnove.
Najveća poluga: grijanje prostorija čini lavovski dio energije u kućanstvu.
Svaki stupanj niža sobna temperatura štedi oko 6 posto energije za grijanje. Razliku između 21 i 20 °C često se jedva primijeti.
Nije svakoj prostoriji potrebna ista toplina: dnevni boravak oko 20 °C, kuhinja oko 18 °C, spavaća soba oko 17 °C. Vrata prema hladnijim prostorijama držite zatvorenima.
Položaj 3 na većini termostatskih ventila odgovara otprilike 20 °C. Potpuno otvoren ventil ne grije brže, nego samo dulje — prostorija se pregrije.
I kada niste kod kuće, temperatura u prostorijama ne bi trebala pasti ispod otprilike 16 °C. Ponovno zagrijavanje ohlađenih zidova troši energiju i pogoduje plijesni.
Namještaj, dugi zastori ili obloge ispred radijatora zadržavaju toplinu. Rublje ne stavljajte na radijator — ono ga prekriva i unosi vlagu u prostoriju.
Ako radijator klokoće ili se gore ne zagrijava, u sustavu je zrak. Odzračivanje poboljšava predaju topline. Ako niste sigurni, pitajte upravitelja zgrade.
Spuštene rolete i navučeni zastori primjetno smanjuju toplinske gubitke kroz prozore — pritom ne smiju prekrivati radijatore.
Elektronički termostati automatski snižavaju temperaturu noću ili tijekom radnog vremena i pravodobno ponovno zagrijavaju prostoriju.
Svjež zrak je važan — presudno je kako prozračujete.
Tri do četiri puta dnevno širom otvorite prozore na pet do deset minuta, zimi radije kraće. Tako se zrak izmijeni, a zidovi se ne ohlade.
Stalno nagnut prozor malo izmjenjuje zrak, ali hladi špaletu i zid. To troši mnogo energije i pogoduje plijesni.
Dok je prozor otvoren, zatvorite termostat. Inače se ventil otvara i grije izravno prema van.
Nakon tuširanja, kuhanja ili sušenja rublja odmah nakratko prozračite. Suh zrak zagrijava se brže od vlažnog.
Topla voda uzrokuje znatan dio troškova energije — i obračunava se prema potrošnji.
Za punu kadu potrebno je višestruko više vode nego za kratko tuširanje. Tko se tušira kraće, štedi dodatno.
Štedne glave tuša i regulatori mlaza na slavinama znatno smanjuju protok, a da udobnost ne trpi.
Slavina koja kapa ili vodokotlić koji propušta tijekom godine izgube nekoliko tisuća litara. Pogled na vodomjer dok su slavine zatvorene pokazuje curi li nešto.
Centralni spremnici tople vode iz higijenskih razloga moraju raditi na dovoljno visokoj temperaturi kako bi se spriječila legionela. Zato štedite na količini, a ne na temperaturi spremnika.
I struja se može uštedjeti uz malo truda.
LED žarulje trebaju samo djelić struje uobičajenih žarulja sa žarnom niti i traju mnogo dulje.
Perilicu posuđa i perilicu rublja uključujte samo kada su potpuno napunjene i koristite eko programe — traju dulje, ali troše manje energije.
Sušilica rublja troši znatno više struje od perilice rublja. Tko je koristi, trebao bi redovito čistiti filtar za vlakna.
Produžni kabeli sa sklopkom potpuno isključuju televizore, periferne uređaje usmjerivača i punjače iz mreže.
Mjere s malim ulaganjem na sustavu grijanja djeluju istodobno za sve stanare i obično se brzo isplate.
Hidrauličko uravnoteženje osigurava da svaki radijator dobije točno onoliko vode koliko mu je potrebno. Sustav radi učinkovitije, a radijatori se ravnomjerno zagrijavaju.
Dosad neizolirane, dostupne cijevi grijanja i tople vode u negrijanim prostorijama moraju se izolirati prema § 71 Zakona o energiji u zgradama (Gebäudeenergiegesetz, GEG). Izolirane cijevi ujedno smanjuju problem nezabilježene topline iz cijevi.
Prestrmo namještena krivulja grijanja rasipa energiju. Noćno i vikend snižavanje temperature trebalo bi odgovarati stvarnom načinu korištenja.
Stare, neregulirane crpke grijanja često rade danonoćno punom snagom. Visokoučinkovite crpke trebaju samo djelić struje.
Uređaji s daljinskim očitanjem i mjesečna informacija o potrošnji stanarima rano pokazuju kako se razvija njihova potrošnja — učinkovit poticaj na štednju.
LED rasvjeta sa senzorima pokreta na stubištu, u podrumu i podzemnoj garaži te usklađeno vrijeme rada ventilacijskih sustava smanjuju troškove struje zajednice.
Više o tome kako neizolirane cijevi iskrivljuju obračun pročitajte u članku Toplina iz cijevi prema VDI 2077.
Najveće uštede leže u ovojnici zgrade i tehnici grijanja. Takve su mjere skupe, ali se potiču i povećavaju vrijednost nekretnine.
Individualni plan obnove (individueller Sanierungsfahrplan, iSFP) koji izrađuje stručnjak ili stručnjakinja za energetsku učinkovitost pokazuje koje su mjere smislene i kojim redoslijedom. Energetsko savjetovanje se potiče, a plan obnove povećava poticaje za kasnije pojedinačne mjere.
Topli zrak diže se prema gore — neizolirani krov gubi mnogo topline. Izolacija najvišeg stropa prema negrijanom tavanu često je povoljna, a u mnogim slučajevima prema § 47 GEG čak i obvezna.
U neobnovljenim zgradama najveći se dio topline obično gubi kroz vanjske zidove. Izolacija je najisplativija kada su skele i žbukanje ionako na redu.
Izolacijske ploče na donjoj strani stropa podruma razmjerno su jednostavna mjera koja primjetno poboljšava hladne podove u prizemlju.
Suvremeni prozori s troslojnim staklom i nepropusnim okvirima gube višestruko manje topline od starih jednostrukih ili ranih izolacijskih stakala. Važno: nakon zamjene prozračujte drukčije, jer više nema prozračivanja kroz fuge.
Stare kotlove na ulje i plin zamijenite učinkovitim sustavom — primjerice dizalicom topline, priključkom na daljinsko grijanje ili hibridnim rješenjem. Dizalica topline radi to učinkovitije što je niža potrebna temperatura polaznog voda, dakle što je zgrada bolje izolirana.
Nakon sveobuhvatne obnove zgrada je vrlo zrakonepropusna. Ventilacijski sustav s povratom topline osigurava svjež zrak, sprječava plijesan i vraća velik dio topline iz otpadnog zraka.
Fotonaponski sustav na krovu smanjuje zajedničku potrošnju struje ili može opskrbljivati stanare strujom u modelu Mieterstrom (struja za najmoprimce). Solarni toplinski sustavi podupiru pripremu tople vode i grijanje.
Programi poticaja i stope poticaja često se mijenjaju. Mjerodavne su važeće smjernice BAFA-e i KfW-a; zahtjevi se u pravilu moraju podnijeti prije početka mjere.
Kako energetska bilanca utječe na raspodjelu troškova CO₂ između najmodavca i najmoprimca, objašnjava članak Raspodjela troškova CO₂.
To ovisi o zgradi. U neobnovljenim kućama najveće se količine topline obično gube kroz vanjske zidove, prozore i krov. Koja se mjera najviše isplati, pokazuje individualni plan obnove izrađen u sklopu energetskog savjetovanja.
U načelu najprije ovojnicu zgrade, a zatim grijanje. Kada je zgrada izolirana, potreba za toplinom smanjuje se i novo grijanje može se dimenzionirati manjim. Dizalica topline osim toga radi učinkovitije ako zbog dobre izolacije dostaju niske temperature polaznog voda.
Da, nekoliko obveza naknadnog opremanja: najviši strop mora se izolirati ako ne ispunjava minimalnu toplinsku zaštitu (§ 47 GEG), neizolirane dostupne cijevi grijanja i tople vode u negrijanim prostorijama moraju se izolirati (§ 71 GEG), a mnogi kotlovi na ulje i plin s konstantnom temperaturom ne smiju se više koristiti nakon 30 godina (§ 72 GEG). Tko obnavlja vanjske građevne dijelove, mora poštovati minimalne vrijednosti prema § 48 GEG.
Za pojedinačne mjere na ovojnici zgrade i na tehničkim sustavima postoje bespovratna sredstva BAFA-e, za zamjenu grijanja bespovratna sredstva KfW-a, a uz to i povoljni krediti za sveobuhvatne obnove. Poticaje ima i energetsko savjetovanje. Zahtjevi se u pravilu moraju podnijeti prije početka mjere; uvjeti se razmjerno često mijenjaju.
Energetske mjere na zajedničkom vlasništvu građevinske su promjene o kojima skupština suvlasnika može odlučiti običnom većinom (§ 20 Abs. 1 WEG). Tko snosi troškove, uređuje § 21 WEG: plaćaju svi vlasnici ako je odluka donesena s više od dvije trećine danih glasova i polovinom suvlasničkih udjela ili ako se troškovi isplate u primjerenom razdoblju.
Energetske modernizacije daju pravo na povećanje najamnine za 8 posto troškova godišnje, uz gornju granicu od 3 eura po četvornom metru u razdoblju od šest godina, a kod najamnina ispod 7 eura po četvornom metru 2 eura (§ 559 BGB). Za zamjenu grijanja uz poticaje alternativno vrijedi § 559e BGB. Modernizacija se mora najaviti najkasnije tri mjeseca unaprijed (§ 555c BGB).
Ove napomene služe za opću orijentaciju i ne zamjenjuju ni energetsko savjetovanje ni pravni savjet u pojedinačnom slučaju. Stanje: rujan 2026.
Uz mjesečnu informaciju o potrošnji vidite kako se razvija Vaša potrošnja grijanja i tople vode — u usporedbi s prethodnim mjesecom, prethodnom godinom i prosječnim kućanstvom. Tako odmah primjećujete isplate li se Vaše mjere štednje — i nakon obnove.